TRIBINA O DONIRANJU I TRANSPLANTACIJI ORGANA: Razgovor koji spašava živote
U Maloj sali biblioteke sinoć je održana tribina posvećena doniranju organa i transplantacionoj medicini, sa ciljem da se javnosti približi značaj ove teme i razbiju predrasude koje je i dalje prate. O značaju kontinuiranog informisanja, ulozi zdravstvenog sistema i iskustvima transplantiranih pacijenata govorili su dr Ružica Jovanović, v.d. direktora Uprave za biomedicinu, asis. dr sci. med Aleksandra Plećaš Đurić, nacionalna koordinatorka za transplataciju organa u Srbiji, predstavnici Udruženja transplantiranih pacijenata i lekari Opšte bolnice Pirot uključeni u proces doniranja organa.
Učesnici tribine saglasni su da su strahovi i nedoumice građana najčešće posledica nedostatka informacija, zbog čega je javni dijalog o doniranju organa od presudne važnosti. Posebno dragocenu ulogu u tom procesu imaju pacijenti koji su prošli kroz transplantaciju, jer njihova lična iskustva na najupečatljiviji način svedoče da donacija organa – znači život.
“Jako je važno da budemo adekvatno informisani, zato što strahovi i nedoumice često dovode do negativnog stava i do toga da ljudi ne žele ni da razgovaraju o ovoj temi. Naši pacijenti koji su prošli kroz proces transplantacije zaista su dragoceni saradnici u promociji dobrovoljnog davalaštva organa, ali u tome treba svi zajedno da im pomognemo”, istakla je asis. dr sci. med Aleksandra Plećaš Đurić, nacionalna koordinatorka za transplantaciju organa.

Ona je naglasila i značaj razgovora unutar porodice o stavovima prema doniranju organa, jer takvi razgovori, kako je navela, predstavljaju prvi i najvažniji korak ka širenju svesti u široj zajednici. Medicinska struka, dodala je, ima obavezu da u trenucima kada jedan život ne može biti spašen, učini sve da se pruži šansa onima koji se nalaze na listama čekanja.
Govoreći o stanju u transplantacionoj medicini u Srbiji, doktorka Plećaš podsetila je da je pandemija COVID-19 imala snažan negativan uticaj na ovaj deo zdravstvenog sistema, posebno kada je reč o kadaveričnim donorima. Ipak, poslednje godine donose blage, ali važne pomake.
“Prošle godine imali smo 20 ostvarenih donora i oko 100 transplantacija tkiva i organa. To je i dalje nedovoljno za potrebe pacijenata na listama čekanja, ali predstavlja pozitivan pomak. U 2024. godini bilo ih je devet i nadam se da ćemo taj trend rasta zadržati i u narednom periodu“, rekla je Plećaš.

Prema njenim rečima, na listama čekanja u Srbiji trenutno se nalazi oko 1.700 pacijenata, od kojih najveći broj čeka transplantaciju bubrega, dok su za pacijente kojima je potrebna transplantacija srca donacija nakon moždane smrti jedina šansa za nastavak života. Posebna pažnja, kako je istakla, posvećuje se i edukaciji zdravstvenih radnika, koja se sprovodi kroz akreditovane nacionalne programe, s ciljem da se ceo proces donacije i transplantacije učini efikasnijim.
Jedan od govornika na tribini bio je Mladen Todić, koji je govorio iz iskustva transplantiranog pacijenta. Zahvaljujući saglasnosti porodice donora, njemu je presađena jetra, čime mu je, kako je rekao, darovan novi život.
“Jedna data saglasnost značila je da imam novi život. Iz tog razloga smo pre devet godina osnovali udruženje ‘Zajedno za novi život’, sa željom da pomognemo da se naša priča proširi, da se poveća broj transplantacija i saglasnosti, ali i da pružimo podršku pacijentima u trenucima kada im je najpotrebnija”, rekao je Todić.

On je naglasio da su kontinučni javni nastupi i otvoreni razgovori o transplantaciji neophodni kako bi se prevazišli strahovi i predrasude koje prate ovu temu.
“Smatramo da tople ljudske priče, sa jedne strane, i stručna objašnjenja lekara, sa druge, mogu da pomognu da ljudi shvate koliki je značaj doniranja organa. Kada se jedan život ugasi, može se spasiti više života i više porodica može ostati na okupu”, poručio je Todić.

Tribina je zaključena porukom da svaki razgovor o ovoj temi može biti korak bliže – spasenom životu.
Organizatori tribine “Doniranje i transplantacija organa u Republici Srbiji” su Uprava za biomedicinu Ministarstva zdravlja Republike Srbije i Opšta bolnica Pirot.
