Ministar finansija predstavio predlog budžeta za 2023. godinu
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali predstavio je na sednici skupštinskog Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, Predlog zakona o budžetu za 2023. godinu, i istakao da su javne finansije stabilne, uprkos krizi i pomoći privredi i građanima, te da je svaki makroekonomski indikator pozitivan i stabilan. „U uslovima kada druge zemlje ulaze u recesiju, nama su stope rasta BDP-a i dalje pozitivne, a ove godine BDP u apsolutnom iznosu će preći 60 milijardi evra, dok je pre 10 godina bio oko 33 milijarde evra. Postigli smo ovaj rezultat uprkos poplavama, konsolidaciji javnih finansija, pandemiji korona virusa i sukobu u Ukrajini“, rekao je potpredsednik Vlade.
Stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu iznosila 8,9 odsto, što je prema oceni ministra, najbolji pokazatelj da se isplatilo otvaranje fabrika, ulaganje u infrastrukturu i borba za investitore. On očekuje da na kraju godine direktne strane investicije pređu 4 milijarde evra jer je Srbija atraktivna investiciona destinacija. Ministar finansija je izjavio da na računu imamo 285 milijarde dinara i podsetio da smo pre 10 godina bili na ivici bankrota. Naš javni dug je danas oko 54% BDP-a, dok je prosek EU oko 94% BDP-a. Time smo održali obećanje da nećemo preći 60%, iako su mnogi u EU to i zaboravili, ali nama je to važno“, istakao je Mali.
Budžet za 2023. Godinu je dostavljen narodnim poslanicima pre dve nedelje, kao i da je bilo dovoljno vremena za analizu. „U budžetu za 2023. godinu imamo za 7,8% veće prihode u odnosu na rebalans budžeta, rashodi su nam takođe veći, zatim deficit nam je 3,3%, i dogovoren je sa MMF-om, a niži je od onog koji će biti ove godine. Realan deficit je 1,9%, a ostatak je rezerva za energente od 1,4%. To nam je važno i učinićemo sve da imamo dovoljno gasa, struje, i svih energenata neophodnih za normalno funkcionisanje stanovništava i privrede“, rekao je potpredsednik Vlade.
Siniša Mali je naglasio da se predlog budžeta za 2023. godinu zasniva na tri stuba – očuvanju životnog standarda građana Srbije, značajnim izdvajanjima za kapitalne investicije i energetici. Penzionere očekuje novo povećanje penzija od 1. januara 2023. godine za 12,1 odsto, što je, zajedno sa devet odsto, kumulativno najveće povećanje penzija, koje u procentima iznosi 20,8 odsto. Najavljeno je i povećanje plata u javnom sektoru od 12,5 odsto, kao i povećanje plata od 25 odsto za vojsku, jer država želi da da podršku našim vojnicima u aktuelnoj situaciji koja nije nimalo jednostavna, ni naivna, kada je bezbednost naše zemlje u pitanju. Takođe, minimalna zarada će od 1. januara biti veća za 14,3 odsto. Budžetom je predviđeno i dalje rasterećenje zarada, pa je tako od 1. januara 2023. godine planirano povećanje neoporezivog dela bruto zarade za 12,5 odsto, sa 19.300 na 21.712 dinara, uz istovremeno smanjenje stope doprinosa PIO na teret poslodavca za jedan procentni poen.
Siniša Mali je rekao da je predlogom budžeta za kapitalne inveticije opredeljeno 6,8 odsto BDP, dok je 2010, 2011. godine iznosilo oko 3,1, 3,2 odsto BDP. Kada je reč o struji, ministar je rekao da je u septembru 2021. godine cena po megavat satu bila 55 do 60 evra, a danas je 300 do 400 evra, a išla je čak i do 500 evra. Prema njegovim rečima, deset puta se promenila cena struje, ali u Srbiji i dalje imamo najjftiniju struju u Evropi, što pokazuje jačinu države i opredeljenost ka očuvanju životnog standarda građana Srbije.