Kultura

U Beogradu predstavljen književni portret pirotske pesnikinje Kaje Pančić Milenković

U Udruženju književnika Srbije u Beogradu o pesničkom stvaralaštvu Kaje Pančić Milenković govorili su: dr Miodrag D. Ignjatović iz Beograda, dr Aleksandar Kostadinović iz Niša i Ivana Kostadinović, profesor srpskog jezika i književnosti iz Pirota. Veče je vodio književnik Miljurko Vukadinović, voditelj tribina UKS- a.

Dr Miodrag D. Ignjatović je govoreći o stvaralaštvu Kaje Pančić Milenković istakao nedovoljnu iščitanost njene poezije koja bi joj objektivno odredila zasluženo visoko mesto u srpskoj poeziji i književnosti.
-Savremeno srpsko pesništvo je u Kaji Pančić Milenković dobilo pažnje vrednu pesnikinju koja se neće švercovati ni tobožnjim ženskim pismom niti pa izazovima proizaidnog drskog slenga. Kaja je pre svega pesnik pounutrenog samogovora. Tako piše peva o sebi, a rekli bismo o svima nama.U pesmi „Nevidljiva“ a kome dugo nego sebi ali i svima nama iako je taj ciklus „Prijatelji nevidljivih zveri“ zagonetnuti inicijalima D.M., S.H.T. S.I. otkriva, citiram: Kažeš da sam po rođenju/na hlebu i vodi/ i da nisam okusila sirup reči i samoće/ niti u Božjem skutu/usnula anđela govora/ i njegovim uhom čula/ kako đavolu rastu nokti/. Iako sam pre tebe/žedna stigla na poilo/ i puna saća ostala/ da osluškujem polen vode/nevidljiva sam samo tebi.

Samoiskazi su za čitače, još uvek za tumače, a Tomas . Eliot nije bez razloga, misleći baš na ovakvu poeziju i njenu zagonetnost upozorio da je nepristojno čitati dnevno više od četiri pesme.U pesmi „Samoća“ Kaja kaže: „U ćutanju/noć postaje beli mermer, dan- magla nad plamenom/. Upravo je vascelo njeno pevanje to: eteričko ruho magla nad plamenom – kazao je dr Ignjatović, pozivajuće one koji osvetljavaju „koordinatna polja naše savremene književnosti“ ( Novica Petković) na iščitavanje njene poezije i svetu obavezu da ne dozvole da mrak anonimnosti ne pokrije istinske vrednosti, ističući da je danas malo onih danas, „koji poput pregaoca Skerlića rudare da iz zamućenih tokova života iznesu po koje zrnce zlatovezne poezije“.


Profesor srpskog jezika i književnosti, Ivana Kostadinović podsetila je da je Kajino doseljavanje sa drugog podneblja unelo novi duh u pirotsko književno stvaralastvo.
-Ona je značajna pojava u našoj književnoj javnosti i kulturi uopšte. Interesantna je zbog njenog dolaska sa drugog podneblja u njenim srednjim godinama, iako je Piroćanka. Donela je novi duh u stvaralaštvo Pirota i mislim da je do sada za ovih dvadesetak godina, koliko je poznajem, dosta zapažena zahvaljujući objavljenim zbirkama pesama. Prve tri njene zbirke – “Prvi dan govora”, “Božiji cvet” i “Mera”, pored deskriptivnih motiva, karakteriše ljubav prema Kosovu – mestu gde je živela i radila i dublji način spoznaje sveta, čime bogati kulturni i duhovni svet čitalaca. Govorim o poeziji, posle čijeg se čitanja ćuti – rekla je Kostadinović.
Dr Aleksandar Kostadinović je istakao Kajinu ozbiljnost u oblikovanju pesničkih celina u odnosu na većinu savremenih stvaralaca koju potvrđuje neveliki broj objavljenih knjiga, za skoro četiri decenije bavljenja pesništvom. U svom analitičkom pristupu knjigama „Čas novije istorije“ i „Beskućnik u izlogu“, istakao je njenu kotekstualizaciju kojom svakodnevnim rečima daje specifična pesnička značenja.
– Ono što je razlikovno obeležje njenog pesništva u tom jeste prvenstveno da se ona bavi ključnim i osnovnim pojmovima, koji imaju prilično opštije i široko značenje; a istovremeno su dovoljno konkretni da iskomuniciraju sa publikom. Njeni simboli su neuobičajene, svakodnevne reči: kuća, prag, gost, domaćin, lice, kažiprst; a pritom kontekstualizacijom ona uspeva da sasvim osobena i specifična pesnička značenja. U tom smislu njena poezija je produžetak nekih najvećih tekovina neomodernizma i ako se po stilskom prosedeu može tražiti neki njen daleki predak, onda je to poezija Vaska Popa-istakao je Kostadinović.


Zahvaljujući se učesnicima književne večeri Kaja Pančić Milenković ističe kontinuitet u svom stvaralaštvu.
– Pauza od dvadesetak godina u objavljivanju nije rezultat stvaralačkog diskontinuteta. Sam «Čas novije istorije « je nastajao u periodu od četrdesetak godina. Pominjanih dvadestak «praznih godina» ispunili su rukopisi: objavljene zbirke :»Beskućnik u izlogu» i neobjavljenih: «U dva koraka», «Samuilovi vojnici» i «Okrečeni zidovi». U vreme beskućništva objavljivanje pesničkih knjiga činilo mi se luksuzom, ali je pisanje sve vreme bilo stalni pratilac mog života – rekla je Kaja.
Rođena 1958. godine u Ragodešu, u blizini Pirota, Kaja Pančić Milenković, iza sebe ima pet dela: „Prvi dan govora”, „Božiji cvet”, „Mera”, „Čas novije istorije” i „Beskućnik u izlogu”. Učesnik je brojnih književnih kolonija i dobitnik nagrada: «Kosovski božur», „Zlatni pečat praviteljstvujušćeg sovjeta serbskog“, „Dragojlo Dudić“, „Venedikt Crepojević“ i «Stepan Stepanović» i „Mikina čaša“.
tekst D. Vidanović

foto KPM lična arhiva

Slične vesti

Jedan komentar

Leave a Reply

Back to top button

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker