Pirot godišnje potroši oko 2,5 miliona dinara za uklanjanje divljih deponija
Prilikom posete Pirotu, ambasador Slovenije u Beogradu, Damjan Bergant imao je samo reči hvale za odnos lokalne zajednice prema očuvanju i unapređenju svoje životne sredine. Čak, bukvalno je rekao da tako nešto nije video u drugim mestima Srbije. Svakako da razlozi za takav utisak postoje. Svest građana Pirota, poslednjih godina, prema svom okruženju i značaju očuvanja životne sredine je u porastu. Tome su doprinele brojne mere i aktivnosti Uprave grada, javnih preduzeća, udruženja građana, ali, nažalost, i dalje ima slučajeva nemara i nebrige. Pre svega to se odnosi na stare, loše navike odlaganja smeća i šuta u rubnim delovima grada, a često i pored samih kontejnera u gradu.
Bojan Pešić, načelnik za urbanizam i stambeno komunalnu delatnost i građevinarstvo ukazuje na permanentno stvaranje divljih deponija, bez obzira na česte apele i preduzimanje konkretnih mera da se građanima pomogne da se na najlakši način oslobode suvišnog materijala prilikom izvođenja građevinskih radova u svojim domaćinstvima, ili starih i nepotrebnih stvari pokućstva.
“Nažalost još uvek imamo na teritoriji grada pojedine lokacje na kojima se odlaže otpad kojem tamo nije mesto. Često se taj otpad odlaže pored samih kontejnera i pravi jednu ružnu sliku o gradu. Mi imamo Javno komunalno preduzeće koje redovno prikuplja komunalni otpad, ali ovaj otpad o kojem pričamo zahteva poseban tretman i dodatnu mehanizaciju. Imamo deponiju za građevinski otpad koju redovno uređujemo i apelujem na naše sugrađane da čuvaju i štite prostor oko kontejnera. Ističem da grad iz budžeta godišnje izdvoji između dva i dva i po miliona dinara za uklanjanje divljih deponija i čišćenje prostora oko kontejnera” – kaže Pešić.
Pešić je istakao da Uprava grada ima projekat uklanjanja divljih deponija na obodu grada. Te lokacije će se najpre očistiti, a kasnije čuvati da se ne ponavlja novo formiranje divljih deponija. Na tim lokacijama bi se nakon čišćenja sadilo drveće, ili formirali drugi sadržaji. On kaže da se retko pribegava restriktivnim merama i kaznenoj politici, jer je namera da se utiče na svest građana na jedan drugi način koji bi u krajnjoj liniji bio daleko efikasniji i plodotvorniji.