Nagle promene vremena, posebno prelazak sa velikih vrućina na naglo osveženje, mogu ozbiljno da opterete organizam, navode stručnjaci.
Takve oscilacije utiču na krvni pritisak, rad srca i viskoznost krvi, pa se povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Takođe, česte su glavobolje, osećaj iscrpljenosti i bolovi u mišićima i zglobovima. Promene temperature i vlažnosti mogu dodatno oslabiti imuni sistem, što dovodi do većeg rizika od prehlada, respiratornih tegoba, astme i alergija.
*Saveti stručnjaka
* Oblačite se slojevito – izbegavajte nagle temperaturne šokove prilikom prelaska iz toplog u hladan prostor.
* Unosite dovoljno tečnosti – i pri nižim temperaturama, dehidratacija može oslabiti otpornost organizma.
* Smanjite fizičke napore – posebno osobe sa povišenim pritiskom i srčanim problemima trebalo bi da izbegavaju naporne aktivnosti.
* Pratite simptome – u slučaju gušenja, bola u grudima ili naglih vrtoglavica, obavezno se obratite lekaru.
* Vodite računa o ishrani i odmoru – pravilna ishrana i dovoljno sna pomažu organizmu da se lakše prilagodi vremenskim promenama.
Stručnjaci napominju da su osobe sa hroničnim bolestima, deca i stariji građani posebno osetljivi na ovakve oscilacije, pa je preporuka da u narednim danima budu dodatno oprezni.