Kultura

80 godina od stradanja pirotskih Jevreja

Povodom 80  godina od stradanja pirotskih Jevreja u Galeriji „Čedomir Krstić“, otvorena je  izložba dokumenata i fotografija o životu i stradanju jevrejske zajednice u Pirotu, autora Predraga M. Vidanovića, istoričara i višeg arhiviste Istorijskog arhiva u Pirotu. Ovom izložbom počinje obeležavanje nedelje  sećanja na hapšenje, deportaciju i stradanje Jevreja u Pirotu  u organizaciji Grada Pirota, Udruženja istoričara Pirota, Istorijskog arhiva u Pirotu i Jevrejska opština Niš I Galerije “Čedomir Krstić”.

Izložbu  pod nazivom “80 godina od stradanja pirotskih Jevreja”  otvorio je zamenik gradonačelnika Pirota, Miloš Colić, koji je rekao da se priča o nekadašnjem multikulturalnom Pirotu vidi  iz sadašnjeg multikulturanog Pirota gde sadašnji trenutak takvog grada određuju brojne istorijske činjenice i okolnosti.

“Svake godine početkom marta obeležavamo  jedno od najvećih stradanja koje je Pirot imao u svojoj istoriji. Lično se sećam kada je 1988. godine postavljena tabla u Jevrejskoj ulici i kada je ulica Svetozara Markovića dobila naziv Jevrejska”, istakao je Colić. On kaže da veruje da će podsećanje na stradale Jevreje pomoći generacijama koje dolaze da shvate šta se desilo u prošlosti i da se to nikada više ne ponovi.

Davor Lazarević, direktor Istorijskog arhiva u Pirotu kaže da je izložba priređena od skromne dokumentarne kojom je  uspešno predstavljen put pirotskih Jevreja od dolaska u Pirot, njihovog života na ovim prostorima pa do poslednjih nedelju dana koje su proveli u Sokolani  odakle su krenuli na poslednje putovanje sa kojeg se skoro niko živ nije vratio sem onih koji su srećom spašeni. “Ovo je paradigm velikog stradanja koje je XX vek doneo ljudskoj civilizaciji i paradigma svih genocida i zločina koji su se desili  na tlu Evrope ali i šire u tom periodu” – rekao je Lazarević.

“Jeverji su, nažalost, smbol tog stradanja, ideja je da se ne zaboravi zločin i da se iz toga izvuku pouke za budućnost. Ideja je i da se setimo tog multikulturalnog, multikonfesionalnog Pirota koji je nekada postojao gde su jedni pored drugih živeli Jevreji, pravoslavni Srbi, Katolici i Muslimani. Nedaleko od nas  se nalazila jevrejska sinagoga, odmah preko puta nje najveća muslimanska džamija a stotinka metara dalje i naša najstarija gradska pravoslavna crkva. Taj suživot je trajao  vekovima iznedrio mnogo toga lepog i korisnog za ovu sredinu i zato Jevreji zauzimaju posebno mesto i treba ih se sećati ne samo po tome kako su završili svoj životni put već zato što su iza sebe ostavili jedan bogat i raskošan kulturni život koji je ovde vekovima trajao” – poručio je direktor Istorijskog arhiva.

Autor izložbe, Predrag M. Vidanović kaže da je zadovoljstvo, čast i odgovornost prirediti ovakvu izložbu o ljudima koji su vekovima živeli u Pirotu i nestali za samo jedan dan. “Naša je obaveza da nikada ne zaboravimo nesreću koja je zadesila te ljude i da stalno o tome govorimo i da se sećamo” – laze Vidanović.

Autor pojašnjava  da se izložba praktično sastoji iz tri dela gde see u prvom publika  upoznaje sa Jevrejima. Tu je najstarija dokumentacija, s kraja XIX  veka, koja svedoči o tome kako su Jevreji živeli u Pirotu. Centralni deo izložbe je Drugi svetski rat, Bugarska okupacija, odnos okupatora prema Jevrejima i sam egzodus pirotskih Jevreja. Srž ove izložbe je pismo Leona Sida, koji je ptreživeo Holokaust. On je 1944. godine to pismo uputio konzulatu Kraljevine Jugoslavije u Jerusalimu. Pismo govori o životu Jevreja, egzodusu i sadrži spisak poginulih Jevreja koji je do današnjeg dana najautentičniji i najtačniji.  Poslednji deo izložbe je sećanje na pirotske Jevreje.

Izložbu čini 39 panela i na svakom od njih je naslov izložbe i podnaslov koji  upućuje na dokumentaciju koja se nalazi na panelu odnosno na događaj i priču na koju se odnosi. „Cilj nam je da se udubite u ova dokumenta i da odavde izađete sa pričom koju smo želeli da vam ispričamo o Pirotskim Jevrejima, u tom slučaju je izložba uspela“ – poručio je Vidanović.

Foto: Ilija Lika Pejčić

Povodom 80  godina od stradanja pirotskih Jevreja, Grad Pirot, Udruženje istoričara Pirota, Istorijski arhiv u Pirotu i Jevrejska opština Niš, organizuju  još nekoliko memorijalnih aktivnosti:

U petak, 10. marta, od 17 do 19 časova u Svečanoj sali Gimnazije biće održane edukativne radionice i predavanja na temu holokausta i stradanja pirotskih Jevreja.

U subotu, 11. marta od 11 časova, planirana je šetnja sećanja učenika i građanstva od Sokolane Gimnazije Pirot do Železničke stanice, uz simbolično polaganje cveća na mesto odakle su deportovani pirotski Jevreji.

U ponedeljak, 13. marta,  od 11 časova, u Velikoj sali na II spratu Gradske uprave Pirot, ceremonija dodele Medalje pravednika (the Medal of Righteous Among the Nations), Medalja će posthumno biti dodeljena Ljubomiru Ljubi Ljubenoviću i Darinki Ljubenović, a ambasador Izraela, Nj. E. Jahel Vilan će je uručiti unuku Ljube Ljubenovića. U 12 sati počinje komemoracija kod spomenika Davidova zvezda u Jevrejskoj ulici.

Slične vesti

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker